Cic. Tusc. 5.64-66 cum versione¶
Textus: urn:cts:latinLit:phi0474.phi049.perseus-lat1:5.64-5.66
ex eadem urbe humilem homunculum a pulvere et radio excitabo, qui multis annis post fuit, Archimedem. cuius ego quaestor ignoratum ab Syracusanis, cum esse omnino negarent, saeptum undique et vestitum vepribus et dumetis indagavi sepulcrum. tenebam enim quosdam senariolos, quos in eius monumento esse inscriptos acceperam, qui declarabant in summo sepulcro sphaeram esse positam cum cylindro.
Hrvatski 1¶
Iz istog ću grada iz prašine i štapa izdići poniznog, malog čovjeka Arhimeda, koji je živio mnogo godina kasnije. Ja sam kao kvestor pronašao njegov grob, koji su Sirakužani zanemarili i poricali da uopće postoji, sa svih strana zatvoren i prekriven trnjem i živicama. Naime, sjećao sam se nekih senara, za koje sam doznao da su napisani na njegovom spomeniku, koji su govorili da je na vrhu groba postavljena kugla s valjkom.
Hrvatski 2¶
Iz istoga ću grada podići iz pepela i sprave za mjerenje Arhimeda, mala ponizna čovjeka, koji je živio mnogo godina kasnije. Ja sam, kao kvestor, pronašao njegov grob, sa svih strana ograđen i prekriven trnjem i živicom, nepoznat Sirakužanima, budući da su posve poricali da postoji. Naime, znao sam da postoje neki senari za koje sam čuo kako su napisani na njegovom spomeniku i koji su govorili da su na vrhu groba bili postavljeni kugla i valjak.
Hrvatski 3¶
Iz istog grada podići ću iz praha poniznog malog čovjeka koji je živio mnogo godina poslije, Arhimeda. Njegov sam grob, zagrađen sa svih strana i prekriven dračom i grmljem, neznan Sirakužanima, kao kvestor, istraživao, budući da su oni posve poricali da on postoji. Znao sam za nekoliko kratkih stihova koji su bili upisani u njegov spomenik, a izjavljivali su da su na vrh groba postavljeni likovi kugle i valjka.
Hrvatski 4¶
Iz istog ću grada izdići iz pepela i sjaja poniznog čovjeka, Arhimeda, koji je živio mnogo godina poslije. Ja, kvestor, pronašao sam njegov grob odasvud prekriven trnjem i živicom, nepoznat Sirakužanima, jer su govorili da ne postoji. Imao sam neke senare za koje znam da su bili napisani na njegovom spomeniku, i koji su govorili da je na grobu bila postavljna kugla sa cilindrom.
Hrvatski 5¶
Otet ću načas matematici jednog ubogog čovječuljka, građanina istog grada koji je, međutim, živio mnogo godina kasnije: Arhimeda. Njegov sam grob ja pronašao, za kvestorske službe, dok Sirakužani nisu ni znali za njega; mislili su da uopće ne postoji, tako da je sa svih strana bio obrastao i prekriven trnjem i šipražjem. Dakle, imao sam u glavi neke senarčiće za koje sam znao da stoje na spomeniku, a iz njih se dalo iščitati da su na vrh groba postavljeni modeli kugle i valjka.
Cic. Tusc. 5¶
ego autem cum omnia conlustrarem oculis — est enim ad portas Agragantinas magna frequentia sepulcrorum —, animum adverti columellam non multum e dumis eminentem, in qua inerat sphaerae figura et cylindri. atque ego statim Syracusanis — erant autem principes mecum — dixi me illud ipsum arbitrari esse, quod quaererem. inmissi cum falcibus multi purgarunt et aperuerunt locum.
Hrvatski 1¶
Dok sam grobove (prilično ih je na ulazu u Akragant) prelazio pogledom, nedaleko od gustiša primijetio sam izdignut stupić i u njemu kuglu i valjak. Smjesta sam rekao sirakuškim uglednicima, u čijem sam društvu bio, kako mislim da sam našao ono što sam tražio. I pozvali su jednu skupinu ljudi da srpovima očiste prilaz.
Hrvatski 2¶
Ja, kad sam sve očima pregledao – naime postoji velika gomila grobova kod Agregantinskih vrata – uočio sam stupac koji se među živicom i nije kao mnogo, na kojem je bila slika kugle i cilindra. I ja sam odmah rekao Sirakužanima rekao – pak bili su prvaci sa mnom – da smatram da je ovo što sam tražio. I mnogi poslani sa srpovima očistili su i otvorili mjesto.
Hrvatski 3¶
Tada sam pak, dok sam sve razgledavao - naime kod vrata Agrigentinskih postoji velik broj grobova -, primijetio stupac koji nije puno provirivao iz grmlja, a na kojem su se nalazili likovi kugle i valjka. I odmah sam Sirakužanima - sa mnom su pak bili najugledniji od njih - rekao da vjerujem da je upravo to ono što tražim. Mnogi poslani radnici su mjesto očistili srpovima i učinili ga dostupnim; a kada nam se otvorio prolaz, približili smo se podnožju koje nam je bilo okrenuto.
Hrvatski 4¶
Ja, kad sam sve pregledao – naime, postoji gomila grobova kod Agregantinskih vrata – opazio sam mali nadgrobni stup koji nije jako stršio nad grmljem i na kojem se nalazio crtež kugle i valjka. Zatim sam ja iznenada rekao Sirakužanima – sa mnom su bili najvažniji građani – da vjerujem kako je upravo to ono što tražim. Mnogi su poslani robovi srpovima očistili mjesto i učinili ga pristupačnim.
Hrvatski 5¶
Ja pak, kad sam dobro promotrio sve grobove (naime, postoji velik broj grobnica kod agrigentskih vrata), opazio sam jedan stupac koji je malo virio iz trnja i na kojem su se nalazili kugla i valjak. Ja sam odmah rekao Sirakužanima (sa mnom su pak bili njihovi prvaci) kako mislim da je to ono što sam tražio. Poslani su mnogi ljudi koji su to mjesto srpovima očistili i učinili prohodnim.
Cic. Tusc.¶
quo cum patefactus esset aditus, ad adversam basim accessimus. apparebat epigramma exesis posterioribus partibus versiculorum dimidiatum fere. ita nobilissima Graeciae civitas, quondam vero etiam doctissima, sui civis unius acutissimi monumentum ignorasset, nisi ab homine Arpinate didicisset.
Hrvatski 1¶
I budući da nam je pristup bio omogućen, prišli smo nasuprotnom podnožju. Pojavio se natpis na kojem su se posljednji dijelovi redaka gotovo do pola izbrisali. Tako vrlo slavan grčki grad, a nekoć zaista i veoma učen, ne bi znao za spomenik jednog od svojih najdomišljatijih građana, da za njega nije saznao od čovjeka iz Arpina.
Hrvatski 2¶
Kad je ulaz tako raskrčen, pristupili smo podnožju spomenika. Nazirao se onaj epigram, kojemu je bila uništena gotovo čitava desna polovica. Eto, tako bi toj preuzvišenoj, a nekoć i vrlo učenoj grčkoj državi grob njenog najoštroumnijeg građanina i dalje ostao nepoznat, da joj ga nije pokazao jedan Arpinjanin.
Hrvatski 3¶
Budući da nam je pristup otvoren, pristupili smo suprotnom podnožju. Pojavio se epigram koji je imao napola izjedene dijelove stihova. Tako bi veoma plemenit grčki grad, jednom uistinu veoma učen, bio zanemario spomenik jednog od svojih najoštorumnijih građana, da im ga nije pokazao čovjek iz Arpina.
Hrvatski 4¶
Mnogi poslani radnici su mjesto očistili srpovima i učinili ga dostupnim; a kada nam se otvorio prolaz, približili smo se podnožju koje nam je bilo okrenuto. Ukazao nam se gotovo prepolovljen epigram čiji su posljednji dijelovi redaka bili nagriženi. Tako bi najpoznatiji grčki grad, nekoć čak i najučeniji, zaboravio na spomenik svog daleko najoštroumnijeg građanina, da čovjek iz Arpina nije za njega znao.
Hrvatski 5¶
Budući da nam se otvorio pristup tom mjestu, pristupili smo podnožju koje se nalazilo nasuprot nama. Pojavio se polovični epigram čiji su završni redci bili uništeni. Tako najplemenitiji grad, nekoć također najznačajnije središte obrazovanja, ne bi znao za spomenik jednog od najoštoumnijih građana, da to nisu saznali od čovjeka iz Arpina.
Cic. Tusc.¶
sed redeat, unde aberravit oratio: quis est omnium, qui modo cum Musis, id est cum humanitate et cum doctrina, habeat aliquod commercium, qui se non hunc mathematicum malit quam illum tyrannum? si vitae modum actionemque quaerimus, alterius mens rationibus agitandis exquirendisque alebatur cum oblectatione sollertiae, qui est unus suavissimus pastus animorum, alterius in caede et iniuriis cum et diurno et nocturno metu. age confer Democritum, Pythagoram, Anaxagoram: quae regna, quas opes studiis eorum et delectationibus antepones?
Hrvatski 1¶
No, neka se govor nastavi otkuda je nastala digresija. Postoji li itko tko ima neki odnos s muzama, to jest sa čovječnosti i humanosti, a da ne bi radije izabrao da bude ovaj matematičar, nego onaj tiranin? Ako tražimo način i stil življenja, um jednoga hrani se vođenjem i istraživanjem misli s uživanjem u vještini, što je jedina duhovna hrana, dok um drugoga sa strahom razmišlja o pokoljima i nepravdama i danju i noću. Hajde, usporedi Demokrita, Pitagoru, Anaksagoru: kakvu vlast, kakva bogatstva bi više volio od njihovog znanstvenog rada i uživanja?
Hrvatski 2¶
Ali natrag na temu od koje sam se udaljio. Tko je taj među svima da se bavi upravo umjetnošću, odnosno naukom, a ne želi radije biti ovaj matematičar nego onaj tiranin? Ako tražimo način življenja, um jednoga se hrani prevrtanjem i traženjem misli, ugodnom vještinom, koja je jedina najslađa hrana duha, a um drugoga u ubojstvima i nepravdama dnevnim i noćnim strahom. Usporedi stoga Demokrita, Pitagoru, Anaksagoru: koja kraljevstva, koja dobra, bogatstva možeš cijeniti više od njihovih nastojanja i užitaka?
Hrvatski 3¶
Ali govor se vraća onamo gdje je zalutao; tko je taj među svima, tko ima neku povezanost sa Muzama, to jest s čovječnosti i učenosti, tko ne bi radije bio ovaj matematičar, nego onaj tiranin? Ako tražimo način i vođenje života, um jednoga se hrani vođenjem i istraživanjem misli, s uživanjem u vještini, što je jedina najslađa hrana duha, dok se um drugoga hrani pokoljem i nepravdama s strahom danju i noću. Usporedi Demokrita, Pitagoru, Anaksagoru: koje vlasti, koja bogatstva bi više volio od njihovih radova i uživanja?
Hrvatski 4¶
No, da se govor vrati onamo odakle je zalutao: tko je od svih, koji ima neki odnos s Muzama, to jest sa čovječnosti i naukom, a da ne voli više ovog matematičara od onog tiranina? Ako tražimo način i vođenje života, um jednog od njih se hranio obavljanjem i istraživanjem nauka te uživanjem u vještini, što je jedna najugodnija hrana za dušu. Um drugoga se pak hranio pokoljem, nepravdama te danonoćnim strahom. Hajde, usporedi Demokrita, Pitagoru i Anaksagoru. Koje vlasti i koja bogatstva možeš cijeniti više od njihovih radova i užitaka?
Hrvatski 5¶
Nego, vratimo se na temu. Ta tko bi, a da ima išta s muzama, to jest ikakvo obrazovanje, radije bio onaj tiranin nego ovaj matematičar? Ako promatramo kako su ti ljudi proveli svoje živote, primijetit ćemo da je jedan misli punio planovima ubojstava i raznih opačina, provodeći u strahu sve dane i noći. Drugi je, pak, pojio um najslađim pićem duše, promišljanjima i istraživanjima prirode, uživajući u okretnosti vlastite pameti. Pa pogledaj i Demokrita, Pitagoru, Anaksagoru: zar bi za koju vlast i bogatstvo zamijenio njihov zanos i užitak?