Skip to content

Cic. Tusc. 5, 57-58, komentirani prijevod

Latinski

Duodequadraginta annos tyrannus Syracusanorum fuit Dionysius, cum quinque et viginti natus annos dominatum occupavisset. qua pulchritudine urbem, quibus autem opibus praeditam servitute oppressam tenuit civitatem! atqui de hoc homine a bonis auctoribus sic scriptum accepimus, summam fuisse eius in victu temperantiam in rebusque gerundis virum acrem et industrium, eundem tamen maleficum natura et iniustum; ex quo omnibus bene veritatem intuentibus videri necesse est miserrimum. ea enim ipsa, quae concupierat, ne tum quidem, cum omnia se posse censebat, consequebatur.

qui cum esset bonis parentibus atque honesto loco natus — etsi id quidem alius alio modo tradidit — abundaretque et aequalium familiaritatibus et consuetudine propinquorum, haberet etiam more Graeciae quosdam adulescentis amore coniunctos, credebat eorum nemini, sed is quos ex familiis locupletium servos delegerat, quibus nomen servitutis ipse detraxerat, et quibusdam convenis et feris barbaris corporis custodiam committebat. ita propter iniustam dominatus cupiditatem in carcerem quodam modo ipse se incluserat. quin etiam ne tonsori collum committeret, tondere filias suas docuit. ita sordido ancillarique artificio regiae virgines ut tonstriculae tondebant barbam et capillum patris. et tamen ab is ipsis, cum iam essent adultae, ferrum removit instituitque, ut candentibus iuglandium putaminibus barbam sibi et capillum adurerent.

Hrvatski

Trideset i osam godina bio je Dionizije tiranin u Sirakuzi, budući da je vlast osvojio s dvadeset i pet godina. Kako divan grad, kakvim bogatstvima obdaren, a on ga je držao u ropstvu! A o tom smo čovjeku ovako našli kod pouzdanih izvora: bio je iznimno umjeren u svakodnevnom životu, u politici je bio prodoran i energičan, ali bio je po naravi zloban i nepravedan. Zbog toga se svima koji dobro vide istinu mora činiti nesretnim. Ono za čim je žudio nije mogao dosegnuti čak ni onda kad mu je, po vlastitom sudu, sve bilo moguće.

On, mada je bio porijeklom od valjanih roditelja i plemenite loze – o tome, doduše, svatko govori nešto drugo – i mada je imao mnogo prijatelja među ljudima svoje generacije i mnogo bliskih rođaka, a po grčkom je običaju držao i mlade ljubavnike, nikome od njih nije vjerovao, već je službu tjelohranitelja povjeravao onima koje je kao robove odabrao iz kućanstava bogataša, onima koje je sam oslobodio ropstva, i k tome nekim pridošlicama i divljim barbarima. Tako je zbog nepravedne žudnje za vlašću samog sebe, možemo reći, zatvorio u tamnicu. Povrh toga, da ne bi svoj vrat izlagao brijaču, poučio je vlastite kćeri brijanju. Tako su princeze djevice morale, baveći se sramotnim i služinskim zanatom, poput brijačkih šegrta brijati bradu i šišati kosu svoga oca. Pa ipak je čak i njima, kad su odrasle, oduzeo britve i naredio im da mu bradu i kosu pale užarenim ljuskama oraha.

Komentirani prijevod

Trideset i osam godina bio je Dionizije tiranin u Sirakuzi, (redoslijed)
budući da je vlast osvojio (fraza)
s dvadeset i pet godina.
Kako divan grad, kakvim bogatstvima obdaren, (redoslijed nauštrb sintakse)
a on ga je držao u ropstvu! (ispuštanje participa)
A o tom smo čovjeku ovako
našli kod pouzdanih izvora: (fraza)
bio je iznimno umjeren u svakodnevnom životu, (preoblika, fraza, slobodno)
u politici je bio prodoran i energičan, (slobodno)
ali bio je po naravi zloban i nepravedan. (ispuštanje eundem, budući da je na hrvatskom gramatički jasno)
Zbog toga se svima koji dobro vide istinu on mora činiti nesretnim. (dodana zamjenica radi jasnoće)
Ono za čim je žudio (pojednostavljeno, ispušteno ipsa)
nije mogao dosegnuti čak ni onda (redoslijed)
kad mu je, po vlastitom sudu, sve bilo moguće. (preoblika u imenski izraz)

Sad komentirajte vi!

On, mada je bio porijeklom od valjanih roditelja i plemenite loze
– o tome, doduše, svatko govori nešto drugo –
i mada je imao mnogo prijatelja među ljudima svoje generacije i mnogo bliskih rođaka,
a po grčkom je običaju držao i mlade ljubavnike,
nikome od njih nije vjerovao,
već je službu tjelohranitelja povjeravao onima koje je kao robove odabrao iz kućanstava bogataša,
onima koje je sam oslobodio ropstva,
i k tome nekim pridošlicama i divljim barbarima.
Tako je zbog nepravedne žudnje za vlašću
samog sebe, možemo reći, zatvorio u tamnicu.

Povrh toga, da ne bi svoj vrat izlagao brijaču,
poučio je vlastite kćeri brijanju.
Tako su princeze djevice morale,
baveći se sramotnim i služinskim zanatom,
poput brijačkih šegrta brijati bradu i šišati kosu svoga oca.
Pa ipak je čak i njima, kad su odrasle,
oduzeo britve
i naredio im da mu bradu i kosu pale užarenim ljuskama oraha.

Radovi

1

Došavši na vlast u dobi od 25 godina, Dionizije je 38 godina bio tiranin u Sirakuzi. Koliko je lijep i bogat grad držao u ropstvu! Kako god, vjerodostojni autori pišu da je taj muškarac vrlo umjereno živio te vladao odrješito i poduzetno, a opet po prirodi bio opak i nepravedan; stoga bi ga svatko razuman smatrao vrlo nesretnim. Naime, nije uspijevao postići ono što je istinski želio, ni onda kada je vjerovao da sve može.

2

Dionizije je bio vladar Sirakuze trideset i osam godina, otkako je kao dvadesetpetogodišnjak preuzeo vlast. Kako je bio lijep grad, a koliko bogata država koju je držao u ropstvu! No ipak iz dobrih izvora saznajemo da se o ovom čovjeku pisalo kako je bio vrlo umjeren u jelu, hrabar i marljiv u upravljanju državom, ali ipak loše i nepravedne naravi; zbog čega se svima onima koji dobro vide svijet nužno čini jako nesretnim. Zato što nije dobio ono, što je htio, ni onda, kada je mislio da sve može imati.

3

Dionizije je bio tiranin u Sirakuzi 38 godina, nakon što je 25 godina bio vladao. O kakva je bila ljepota grada, kakve je snage posjedovala država potisnuta ropstvom! No ipak dobri pisci o ovom čovjeku pišu da je u hrani bio veoma umjeren te bistar i marljiv u izvršavanju dužnosti, ali da je po prirodi bio zloban i nepravedan; zbog čega mora da se svima koji dobro vide istinu čini vrlo jadnim. Naime, sve ovo što je htio, nije postigao, kada je mislio da može sve.

Komentar radova

1.1

Duodequadraginta annos tyrannus Syracusanorum fuit Dionysius, cum quinque et viginti natus annos dominatum occupavisset.

Došavši na vlast u dobi od 25 godina, Dionizije je 38 godina bio tiranin u Sirakuzi.

Dionizije je bio tiranin u Sirakuzi 38 godina, nakon što je 25 godina bio vladao.

Dionizije je bio vladar Sirakuze trideset i osam godina, otkako je kao dvadesetpetogodišnjak preuzeo vlast.

1.2

... cum quinque et viginti natus annos dominatum occupavisset. qua pulchritudine urbem, quibus autem opibus praeditam servitute oppressam tenuit civitatem!

... Dionizije je 38 godina bio tiranin u Sirakuzi. Koliko je lijep i bogat grad držao u ropstvu!

... nakon što je 25 godina bio vladao. O kakva je bila ljepota grada, kakve je snage posjedovala država potisnuta ropstvom!

... otkako je kao dvadesetpetogodišnjak preuzeo vlast. Kako je bio lijep grad, a koliko bogata država koju je držao u ropstvu!

1.3

... quibus autem opibus praeditam servitute oppressam tenuit civitatem! atqui de hoc homine a bonis auctoribus sic scriptum accepimus, summam fuisse eius in victu temperantiam in rebusque gerundis virum acrem et industrium, eundem tamen maleficum natura et iniustum; ex quo omnibus bene veritatem intuentibus videri necesse est miserrimum.

... kakve je snage posjedovala država potisnuta ropstvom! No ipak dobri pisci o ovom čovjeku pišu da je u hrani bio veoma umjeren te bistar i marljiv u izvršavanju dužnosti, ali da je po prirodi bio zloban i nepravedan; zbog čega mora da se svima koji dobro vide istinu čini vrlo jadnim.

Koliko je lijep i bogat grad držao u ropstvu! Kako god, vjerodostojni autori pišu da je taj muškarac vrlo umjereno živio te vladao odrješito i poduzetno, a opet po prirodi bio opak i nepravedan; stoga bi ga svatko razuman smatrao vrlo nesretnim.

... a koliko bogata država koju je držao u ropstvu! No ipak iz dobrih izvora saznajemo da se o ovom čovjeku pisalo kako je bio vrlo umjeren u jelu, hrabar i marljiv u upravljanju državom, ali ipak loše i nepravedne naravi; zbog čega se svima onima koji dobro vide svijet nužno čini jako nesretnim.

1.4

... ex quo omnibus bene veritatem intuentibus videri necesse est miserrimum. ea enim ipsa, quae concupierat, ne tum quidem, cum omnia se posse censebat, consequebatur.

... stoga bi ga svatko razuman smatrao vrlo nesretnim. Naime, nije uspijevao postići ono što je istinski želio, ni onda kada je vjerovao da sve može.

... zbog čega se svima onima koji dobro vide svijet nužno čini jako nesretnim. Zato što nije dobio ono, što je htio, ni onda, kada je mislio da sve može imati.

... zbog čega mora da se svima koji dobro vide istinu čini vrlo jadnim. Naime, sve ovo što je htio, nije postigao, kada je mislio da može sve.