Persona horvathd1e657

Horvath, Josip 1828

HORVAT, Josip (Josephus Horvath de Szent Peter), prevoditelj (Žabnik, danas Sveti Martin na Muri, 29. II. 1772 — Zagreb, 20. VIII. 1858). Potječe iz obitelji koja je poveljom kralja Ferdinanda II. 1635. dobila plemićki list i grb, a u dokumentima je zabilježena u oblicima Horvath, Horvatt, Horwath ili Horwatth s pridjevkom de Szent-Peter, de Zentpeter, od Svetog Petra. U Varaždinskoj županiji imala je posjede Budinšćinu, stečenu ženidbenim vezama u pol. XVII. st., i Turnišće Gornje, gdje je dio obitelji živio od kraja XVIII. st. Filozofiju učio u Pečuhu, teologiju u Pešti i u zavodu Germanicum-Hungaricum u Paviji. Za svećenika zaređen u Zagrebu 1795. Sedam je godina bio kapelan u Samoboru, Legradu i Selnici, 1802. imenovan župnikom u Svetome Martinu na Muri, a potom i bekšinskim vicearhiđakonom. God. 1827. postao je zagrebačkim kanonikom, 1832. turopoljskim arhiđakonom, a 1835. komarničkim te 1839. lektorom. Službu cenzora obnašao je 1829–31, dekana 1830–36. Bio je prisjednik zagrebačkoga, varaždinskog i szaladskoga županijskoga suda, a 1833. izaslanik zagrebačkoga Kaptola na saboru u Požunu. Tiskom je objavljen govor što ga je u ime Kaptola izrekao prigodom mise zadušnice za biskupa M. Vrhovca. U njegovu prijevodu s njemačkoga jezika na hrvatskokajkavski izdane su u Novoselovoj tiskari katehetske propovijedi Josepha Polykarpa Schilchera naslovljene Kratka na zpodobu kershanzkoga [!] navuka napravlyena prodechtva na vsze nedelye, y szvetke czeloga letta (1–4, Zagreb 1796–1803). Zbirka tih propovijedi, u izvorniku izdanih 1795. u Beču, sastavljena je razradbom sadržaja Austrijskoga katekizma. Jan Čaplovič spominje da je bila namijenjena Hrvatima u Ugarskoj. DJELA: Oratio in exequiis, quas… Maximiliano Verhovacz de Rakitovecz… persolvebat venerabile capitulum Zagrabiense III. Zagrabiae (s. a.). LIT.: J. Čaplovič: Croaten und Wenden in Ungarn (Pressburg) 1829, 26. — P. J. Šafařík: Geschichte der südslawischen Literatur, 2. Prag 1865, 296, 304. — Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rieka 1869, 529. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 76. — R. Strohal: Svećenici hrvatski književnici u 18. i početkom 19. vijeka ovkraj Velebita. Katolički list, 61(1910) 48, str. 379. — Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima od godine 1193. do 1924 (rkp. u Kaptolskom arhivu, Zagreb, br. 1043, str. 946–947). — V. Deželić st.: Biskupska a zatim Novoselska tiskara u Zagrebu (1794–1825). Narodna starina, 4(1925) 10, str. 115. — Š. Jurić: Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971. — W. Kessler: Buchproduktion und Lektüre in Zivilkroatien und Slawonien zwischen Aufklärung und »Nationaler Wiedergeburt«. Archiv für Geschichte des Buchwesens (Frankfurt am Main), 16(1976) 2/3, str. 648. — Z. Bartolić: Sjevernohrvatske teme, 1. Čakovec 1980. — F. E. Hoško: Negdašnji hrvatski katekizmi. Zagreb 1985, 136, 182. Elizabeta Palanović (2002) HBL Elizabeta Palanović (2002)

ID

Auctoritas

VIAF: 2483372

Opera

Numero: 1

opusid21983230