Persona godeassid1e560

Godeassi, Josip 1841

GODEASSI, Josip (Godeaši), splitsko-makarski biskup i zadarski nadbiskup-metropolita (Medea, Furlanija, 31. VIII. 1788 — Zadar, 5. IX. 1861). Šestogodišnju gimnaziju i dvogodišnji studij filozofije završio u Goriziji. Bogoslovne nauke nastavio 1810. u Biskupskom sjemeništu u Udinama. Za svećenika je zaređen 1812. Potom nešto više od godinu dana radi kao odgojitelj u udinskom sjemeništu, kao župnik službuje u Borgnanu od 1814, Joannizu od 1816, Craugliu od 1818. te kao župnik i dekan u Viscu od 1820. i Fiumicellu od 1829. Savjetnikom za bogoštovlje i javnu nastavu pri pokrajinskoj vladi u Zadru imenovan je 1830. i na toj je dužnosti ostao do carskog imenovanja za splitsko-makarskog biskupa. Papa Grgur XVI. potvrdio je izbor 1840, biskupski red primio je u Goriziji 8. XII. 1840, a službu u Splitu preuzeo 1841. Nakon dvije godine imenovan je carskom odlukom zadarskim nadbiskupom i dalmatinskim metropolitom, što je papa potvrdio u lipnju 1843, pa je G. u studenom svečano preuzeo novu službu. Anonimni životopisac ističe da je bio izvrstan propovjednik, dobrotvor, podupiratelj pothvata korisnih Zadranima, utemeljitelj novih zadarskih bratovština i obnovitelj starih. C. F. Bianchi posebno naglašava njegovo pomaganje gladnima 1846/47. Dao je obaviti rekogniciju moći sv. Šimuna. O točnosti kojom je obavljao biskupske dužnosti svjedoči opširan zapisnik njegove vizitacije župa Splitsko-makarske biskupije. Za svog nadbiskupovanja tri puta je obišao župe Zadarske nadbiskupije. Bio je u stalnom doticaju s visokim dužnosnicima pokrajinske vlade, sudjelovao je u vijećanjima svih biskupa iz tzv. austrijskih nasljednih zemalja u Beču u svezi s pripremom (1849) i s provedbom (1856) austrijskoga konkordata sa Svetom stolicom. Nakon obnove ustavnog života u Habsburškoj Monarhiji podupirao je dalmatinske autonomaše. U svibnju 1861. otputovao je u Beč da pred carem Franjom Josipom I. brani ideju autonomije i da kao virilist sudjeluje u Carevinskom vijeću. Tom prigodom vodio je autonomašku delegaciju od 29 zastupnika iz Dalmacije koju je car primio 8. V. 1861. U radu Carevinskog vijeća sudjelovao je do srpnja kada se zbog bolesti morao vratiti u Zadar, gdje je uskoro umro. Posmrtni ostatci počivaju mu u zadarskoj katedrali kojoj je ostavio liturgijsko ruho, srebrni biskupski štap, križ sa zlatnim lancem i više biskupskih mitara od kojih je jedna bila urešena dragim kamenjem. Napisao je i objavio više biskupskih poslanica. DJELA: Epistola pastoralis ad clerum et populum Spalatensem et Makarskensem. Knjiga pastirska redovnicim i puku splitskomu i makarskomu. Jaderae 1841. — Epistola pastoralis ad clerum et populum metropolitanae ecclesiae ac dioeceseos Jadertinae. Knjiga pastirska redovnicim i puku parvostolne carkve i darxave zadarske. Spalati 1843. — Al venerabile Clero e al diletto Popolo della Città e Arcidiocesi Salute e Benedizione. (Zara 1854). LIT.: G. Franceschi: Per l’ ingresso alla sua sede dell’ illustr. e reveren. monsignor Giuseppe Godeassi, vescovo di Spalato. Ode. Gazzetta di Zara, 7(1841) br. 23. — (Opis svečanosti prigodom dolaska biskupa Godeassi-a u Makarsku 1841. god.). Ibid., br. 63. — S. Ivićević: Prisvitlomu i pripoštovanomu gospodinu gospodinu Jozipu Godeaši, biskupu Splitskomu i Makarskomu prigodom parvoga ulazišta njegova u Makarsku. Zagreb 1841. — Illustrissimo et reverendissimo d. d. Josepho Godeassi, episcopo Spalatensi, nuper consecrato, suum pastorale regimen faustissime ineunti, Ode. Spalati 1841. — V. Milić: Journal des Debats i zadarski nadbiskup. Pozor, 2(1861) 201, str. 465. — Vita di monsignor Giuseppe Godeassi arcivescovo di Zara, metropolita della Dalmazia. Zara 1862. — J. Krstić: Častnoj uspomeni Josipa Godeassia, prabiskupa zadarskoga (Umro 1861). La Dalmazia cattolica, 6(1875) br. 36. — C. F. Bianchi: Zara cristiana, 1. Zara 1877, 83–88. — Isti: Fasti di Zara. Zara 1888, 143–156. — F.: L’ arcivescovo Giuseppe Godeassi. Il Dalmata, 28(1893) 54, str. 1–2. — J. Ravlić: Zašto je Luka Botić s drugovima bio istjeran iz teologije? Viestnik Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, 17(1941) 9/10, str. 102–106, 110–114. — Isti: Luka Botić u Zadru. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1(1954) str. 242, 244, 247–251, 254. — G. Novak: Prvi dalmatinski sabor i događaji s njim u vezi. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 3(1957) str. 7. — J. Ravlić: »Tajno društvo za osnivanje slavenskog carstva« u puku »Karl Ferdinand« br. 51 u Veneciji god. 1844. (Prilog ilirskom pokretu). Ibid., str. 131. — V. Maštrović: Pripreme za izdanje »Zore dalmatinske« u Zadru god. 1842. i 1843. Ibid., 4–5(1959) str. 102. — Š. Jurić: Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971, 110–111. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973, 267. — N. Stančić: Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji. Zagreb 1980, 104–106. Slavko Kovačić (2002) HBL Slavko Kovačić (2002)

ID

Auctoritas

VIAF: 305486387

Opera

Numero: 2

opusid21968503
opusid21968589