Persona giacichd1e538

Giacich, Antonio Felice 1838

GJAČIĆ, Antun (Đačić, Jačić; Giacich, Antonio Felice Giuseppe), liječnik (Lovran, 23. V. 1813 — Rijeka, 2. V. 1898). Filozofski tečaj završio u Zadarskom liceju 1833, a medicinu u Padovi 1838, gdje objavljuje disertaciju De acu-pressore. Po svršetku studija proučava ljekovito bilje u Istri i Dalmaciji te njegovu primjenu u pučkoj medicini. God. 1842. započinje liječničku službu u riječkoj bolnici »Sveti Duh«, kojoj je poslije bio ravnatelj do umirovljenja 1885. Bio je savjetnik Pomorske vlade u Rijeci i predsjednik gradske sanitarne komisije. Uz liječnički i znanstveni rad od 1852. predaje higijenu u Pomorskoj školi u Rijeci, a 1855. prvi u nas objavljuje udžbenik pomorske higijene Lezioni mediche per i naviganti (1887. postaje obvezatan u austrougarskim pomorskim školama). Bio je vrstan infektolog koji se posebice bavio epidemijskim oblicima zaraznih bolesti. Istraživao koleru i malariju te napose škrljevsku bolest (endemijski sifilis). U vrijeme prijepornih gledišta o uzroku i nastanku škrljevske bolesti izdaje 1862. rad Sullo Skrilievo u kojem ukazuje na luetično podrijetlo bolesti naglašavajući ekstragenitalni put zaraze. Uz liječnika F. Jelčića istaknuo se u suzbijanju kolere u Rijeci 1849, 1855. i 1885. Konstruirao je uređaj za utvrđivanje daltonizma koji se primjenjivao pri pregledu pomorskih časnika, te mijeh (soffietto respiratorio) za pružanje prve pomoći pri umjetnom disanju. Bavio se i komunalno-političkim pitanjima, a u političkim spisima s protuhrvatskog se stajališta zauzimao za autonomiju grada. Za nemira u Rijeci 1867, koji su prethodili ukinuću hrvatske vlasti u gradu, uhićen je zbog narušavanja javnog reda. Potom postaje vijećnikom u novoj Gradskoj skupštini te 1868. kao član regnikolarnog izaslanstva Rijeke aktivno zastupa autonomaške stavove u Budimpešti, a od 1869. riječki je zastupnik u Ugarskom saboru. Radove objavljivao u časopisima Osservatore triestino (1838), Flora oder allgemeine botanische Zeitung (Regensburg 1844), Gazzetta medica italiana (Padova 1862), La Bilancia (1880, 1886), Pester medizinisch-chirurgische Presse (Budimpešta 1886). DJELA: Cenno d’una cieca nata. Rijeka 1840. — Lezioni mediche per i naviganti. Trieste 1855, Fiume 18682 (5 izd. do 1887). — Cenni popolari sui bagni di mare. Rijeka 1858. — Il mal di mare. Rijeka 1859, Roma 18882. — Sullo Skrilievo. Padova 1862. — Memoriale diretto a S. E. G. Mazuranich, R. Cancelliere dei Regni di Dalmazia, Croazia e Slavonia. Rijeka 1862. — Due quesiti circa il cholera. Rijeka 1865. — Il mio ringraziamento all’ uscire dalle carceri. Trieste 1867. — Reminiscenze storiche del Municipio di Fiume dal giorno dell’ occupazione dei Croati nel 1848. Fiume 1868. — L’ Ungheria e il Lloyd austro-ungarico. Fiume 1876. — La disinfezione nelle epidemie. Fiume 1878. — Secondo trionfo dell’Amministratore. Sušak 1879. — La peste. Fiume 1879. — I bagni di Krapina Töplitz. Fiume 1881. — L’allevamento e la mortalità dei bambini. Fiume 1883 (prevedeno na mađarski i njemački). — La statice cancellata quale diuretico. Venezia 1885. — Del tabacco e del suo uso. Milano 1888. LIT.: M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija I/1–I/2. Zagreb 1955–1970, 69–70, 71–72. — N. Novaković i E. Zorn: Brodska medicina istočne obale Jadranskog mora. Pomorstvo, 22(1967) 1, str. 23–26. — V. Bazala: Il ruolo dei medici croati in Italia. Pagine di storia della medicina (Roma), 13(1969) 2, str. 22–37. — S. Samani: Dizionario biografico Fiumano. Venezia 1975, 62–64. — A. Lulić: Riječki liječnik Felice Giacich i njegov odnos prema pomorskoj medicini. Medicinar, 29(1980) 1/2, str. 85–88. — R. Matejčić i M. Matejčić: Ars Aesculapii. Rijeka 1982, 94–95, 97–98, 142. — N. Korin i D. Vrbanić: Povijest zdravstvene kulture na području Rijeke. Dometi, 18(1985) 4/5, str. 53–62. — N. Materljan i A. Škrobonja: A. F. Giacich i njegovo mjesto u razvoju pomorske medicine u našim krajevima. Mornarički glasnik, pos. izd., sv. 39. Zagreb 1990, 41–46. — N. Kostović: Die »Brodarska higijena« (Schiffshygiene) des Jakov Gjivanović mit einem Überblick über die Entwicklung der Medizin und Schiffsmedizin an der adriatischen Ostküste (Dissertation). Düsseldorf 1991. Nenad Kostović (1998) HBL Nenad Kostović (1998)

ID

Auctoritas

VIAF: 305528768

Opera

Numero: 1

opusid21967039