Croatiae auctorum Latinorum bibliographia: persona fodrocid1e466

CroALa, 2017-11-21+01:00.

Persona fodrocid1e466

Fodroci, Ladislav 1834

FODROCI, Ladislav (Fodroczy; Ladislaus), pisac, pravnik i bibliofil (Erdovec kraj Križevaca, 25. V. 1756 — Borkovec kraj Zlatara, 16. VII. 1834). Sin plemića Stjepana, sina Jurja. U Križevcima je završio početne nauke i sintaksu u pavlinskoj gimnaziji 1772, a u Zagrebu studij prava i filozofije u Kr. akademiji znanosti 1776. U jednom dokumentu zabilježen je 1795. kao sudac, a spominje se kao prisjednik više županijskih sudova (E. Laszowski). Bavio se gospodarstvom na svojim posjedima Bogačevo kraj Križevaca, Tršci kraj Svetog Ivana Zeline i Borkovec, gdje je u dvoru uredio kapelu (natpis iz 1795). Pisao je pravne i povijesne rasprave te neke druge sastavke. Od svega što je napisao tiskana je samo rasprava o izboru županijskih činovnika (1834). U rukopisu su ostali: spis o nasljednom pravu predijalaca, De jure praediorum veteri et novo in regno Hungariae (1823), polemička rasprava Anti Horus (1830) o slobodnozidarskoj literaturi potkraj XVIII. st. (u toj raspravi očituje se njegov strogi katolički svjetonazor), etički spis Viaticum morale sa savjetima sinu, časniku Franji te onaj o povijesti Križevaca i njegovim spomenicima s podacima o Križevačkoj županiji, Epistola de antiquitate veterique potentia civitati Crisiensis etymo nominis Kris seu sancta Cruce (1829). Svi su ti rukopisi sačuvani u zbirci družbe Braće hrvatskog zmaja u HDA). U Arhivu HAZU čuvaju se pak njegovi rukopisi: Commentaria De Rebus Crisiensibus (1829; sign. III. d 95), spisi o obiteljima Rattkay (sign. III. d 94) i Patačić (sign. III. d 93) te zbirka regesta dokumenata njegove obitelji koju je sastavio 1802 (dodan i dokument iz 1803; dio zbirke regesta dokumenata više obitelji različitih sastavljača Regesta Litteralium Documentorum..., sign. III. d 100). Pisao je i kajkavske pjesme. Poznata je samo Popevka od protuletja (Novosti, 1929, 357). Preveo je 1815. djelo francuskog orijentalista Claudea Savaryja Lettres sur l’Egypte... (Pariz 1785) iz njemačkog prijevoda (Zustand des alten und neuen Aegyptens... Beč 1799) na latinski (Status antique et novae Aegypti..., rkp. u zbirci Braće hrvatskog zmaja). U istoj zbirci čuvaju se i bilježnice s naslovom Calendarium oeconomicum i Protocollum perceptae et errogatae pecunia u koje je, boraveći u Borkovcu, bilježio svoja meteorološka opažanja (u bilježnicama za 1818–20. i 1822/23. nalaze se zapisci Aeris temperies, Chronometron i Calendarium barometrium). Bio je bibliofil; za svoju knjižnicu nabavljao je pravna, povijesna, filozofska i teološka djela te ona latinskih klasika (o važnijim povijesnim djelima u njoj pisao je S. Car 1843. Lj. Gaju; objavili J. Horvat i J. Ravlić), a popunjavao ju je i prijepisima (u Arhivu HAZU nalaze se njegov prijepis spisa B. A. Krčelića Notanda ad civilem historiam..., sign. II.a 6, i zbirka ispisa i prijepisa iz djela povjesničara, kronika i pjesmarica, sign. II.b 30). Sastavljao je i indekse za neka djela (NSK, Zbirka rijetkosti, sign. R 6537, R 6748). U istoj je zbirci i nekoliko pisama upućenih njemu (sign. R 4808 i R 6748). Knjižnicu je 1834. naslijedio sin Žigmund, a nakon njegove smrti (1843) podijelili su je njegova braća Franjo, Juraj i Mirko; dio koji je naslijedio Juraj darovao je 1850. njegov sin Aleksandar Društvu za povjestnicu jugoslavensku; neke knjige nalaze se u NSK (M. Vanino). DJELA: Opinio de ferenda nova lege, qualiter personae magistratuales in comitatibus incliti regni Hungariae eligendi essent. Varasdini 1834. LIT.: E. Laszowski: Tri Fodrocija Petar, Ladislav i Sigismund. Prilog familijarnoj i kulturnoj historiji. Novosti, 23(1929) 24–26. XII, str. 97–98. — L. Šavor: Regesti isprava iz arhiva porodice Keglević g. 1700–1853. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 1(1954) str. 385, 393–394. — J. Horvat i J. Ravlić: Pisma Ljudevitu Gaju. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1956, 26, str. 93–94. — M. Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 1. Zagreb 1969, 135. — A. Horvat: Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj (u: A. Horvat, R. Matejčić i K. Prijatelj: Barok u Hrvatskoj. Zagreb 1982, 76). Anica Tkalčević i Tatjana Radauš (1998) HBL Anica Tkalčević i Tatjana Radauš (1998)

ID

Auctoritas VIAF: 305551018

Opera

Numero: 1

opusid21962843 Opinio de ferenda nova lege, qualiter personae magistratuales in cottibus iti. regni Hungariae eligendi essent. Auctore nobili Ladislao Fodroczy