Croatiae auctorum Latinorum bibliographia: persona esterhazyd1e432

CroALa, 2017-11-21+01:00.

Persona esterhazyd1e432

Esterhazy, Mirko 1687

ESTERHÁZY, Emerik (Esterhaszy, Esterhazij, Eszterházy; Emericus), biskup i vjerski pisac (Vágújhely, Ugarska, 17. XII. 1665 — Požun, 6. X. 1745). Sin Emerika, husarskoga kapetana iz grane s matičnim posjedom Csesznek, i Suzane Bucsányi. Srednjoškolsku naobrazbu stječe u Trnavi i Sopronu. Pavlinsku odjeću obukao je u samostanu sv. Vuka u Bánfalvi kraj Soprona. Redovničke zavjete položio je 1681. pred L. Barilovićem, a zatim nastavio nauke u Bečkom Novom Mjestu, gdje je bio učenik L. Landora, te od 1683. u rimskom Collegium Germanicum. Studij bogoslovnih znanosti završio je doktoratom, obranivši bogoslovne teze (tiskane 1687). Za svećenika je zaređen 1688, kada počinje predavati filozofiju u Lepoglavi i potom u Trnavi do 1696, kada je postao generalnim tajnikom Pavlinskog reda i boravio u samostanu u Remetama kraj Zagreba, gdje je također bio od 1697. vikar i od 1700. prior. Nakon utemeljenja samostalne hrvatsko-slavonske pavlinske provincije 1696, E. je 1700. primljen među hrvatske pavline i 1701. izabran njezinim vikarom. God. 1702. izabran je generalom Reda i, zbog političkih prilika u Ugarskoj, premjestio vrhovno sjedište pavlina u Lepoglavu. Tada je temeljito obnovljena crkva samostana u Remetama (1702), lepoglavski samostan ukrašen slikama Luke Margraffa, samostan u Kamenskom podignut na stupanj priorata i obnovljen samostan u Sveticama. God. 1703. obišao je pavlinske samostane u Poljskoj, koji su se našli u teškoćama za Sjevernog rata 1700–21. Kralj Josip I. imenovao ga je 1706. biskupom u Vácu (posvećen 1708). Nije stolovao u Vácu, već je boravio u Beču ili u pavlinskim samostanima u Hrvatskoj. Zagrebačkim biskupom imenovan je nakon smrti M. Brajkovića 1708. Kao zamjenik odsutnog bana Ivana Pálffyja sazvao je 1712. Hrvatski sabor, koji je na njegov prijedlog prihvatio hrvatsku Pragmatičku sankciju. U Pragu je 1712. postao članom bratovštine bosonogih augustinaca. God. 1714. imenovan je kraljevskim tajnim savjetnikom, a 1715. dodijeljeno mu je ugarsko grofovstvo. Od 1723. biskup je u Veszprému; 1723–25. kancelar Ugarske dvorske kancelarije u Beču; 1725. imenovan je ostrogonskim nadbiskupom i primasom Ugarske, a nadbiskupski palij primio je iz Rima 1727. Dana 25. VI. 1741. okrunio je Mariju Tereziju u Požunu za hrvatsko-ugarsku kraljicu. — Od njegovih djela tiskane su teološke teze (1696), rad o aleksandrijskom patrijarhu Ivanu Milostinjaru (1732; na mađarskom, latinskom, njemačkom i slovačkom jeziku), poslanica Venerabiles in Christo fratres, animarum in dioecesi nostra pastores nobis dilecti (Zagreb 1713) te kajkavski tekst iz 1715. Molitva k-sz. otcu Ferenczu Xaveriussu velikomu indianskomu apostolu (s. l., s. a.; tu je molitvu tiskao ponovno J. Mulih u djelu Nebeska hrana. Zagreb 1748). U rkp. je ostao Esterházyjev spis Primatis Hung. Commercium Litterarium per Secretarium Jos. Ordódy 1730–40 (čuva se u Mađarskom narodnom muzeju u Budimpešti). N. Benger mu je posvetio ljetopis Pavlinskog reda (1663–1743), koji je — vjerojatno uz njegovu potporu — tiskan kao drugi svezak pavlinskih anala. Za pomoć mu se obratio i P. Vitezović Ritter, koji je nastojao dobiti od Hrvatskog sabora ostatak plaće i plaću za rad u Biskupskom arhivu u Zagrebu (u Zbirci rijetkosti NSK sačuvana su dva Vitezovićeva pisma Esterházyju iz 1710/11). Kapucin Štefan Zagrebec posvetio mu je prvi svezak svog djela Hrana duhovna (Zagreb 1715). — E. je bio i mecena crkava i samostana. Zagrebačkoj je katedrali darovao mnogo crkvenoga ruha i zlatarske radove, među kojima vezeni plašt 1714, srebrni antependij 1721, pokaznicu i ciborij te zlatni kalež. Crkvi sv. Barbare u Bedekovčini darovao je s G. Bedekovićem kalež; crkvi samostana u Remetama križ, zlatni kalež i u godini kuge 1710. srebrnu zidnu ploču sa zagovorom Majci Božjoj. Za siromašne svećenike utemeljio je zakladu. U crkvi sv. Martina u Požunu dao je podići kapelu sv. Ivana Milostinjara u kojoj je i pokopan. Uz kapelu utemeljio je i bratovštinu istog sveca (pravila tiskana u Požunu 1732). — Njegov se portret nalazi među zidnim slikama u knjižnici lepoglavskog samostana. DJELA: Theses ex universa Theologia. Romae 1687. — Theses Theologicae. De Jure et Dominio. Tyrnaviae 1696. — Alamisnás Szent Jánosnak Alexandriai patriarkának élete. Pozsony 1732. LIT.: N. Benger: Annalium eremi-coenobiticorum ordinis Fratrum eremitarum s. Pauli Primi, eremitae, 2. Posonii 1743, 250, 299, 302, 304, 320, 341, 344, 354–355, 358, 364, 369, 380–381, 385, 409, 427, 429. — D. Farlati: Illyricum sacrum, 5. Venetiis 1775, 592–601. — C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich, 4. Wien 1858, 97–98. — I. Kukuljević Sakcinski: Jura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, I/2. Zagrabiae 1862, str. 383, 387; II, str. 101, 104, 107, 110–113. — J. Szinnyei: Magyar írók élete és munkái, 2. Budapest 1893, 1447–1449. — J. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 45. — J. Barlè: Biskup zagrebački grof Mirko Esterházy. Katolički list, 59(1908) 35, str. 423–425; 36, str. 439–441; 37, str. 449–451; 38, str. 462–464; 39, str. 472–475. — V. Klaić: Život i djela Pavla Rittera Vitezovića (1652–1713). Zagreb 1914, 229, 231, 233–234, 243, 260–263. — Đ. Szabo: Spomenici kotara Ivanec. Vjesnik Hrvatskoga arkeološkoga društva, NS 14(1915–19) str. 47–48. — Lj. Ivančan: Stanovi zagrebačkih kanonika. Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu, 1931, 5, str. 190. — E. Kisbán: A magyar Pálosrénd tőrténete, 1. Budapest 1938, str. 46, 251, 283, 302, 307–310; 2. 1940, str. 11, 28–29, 42, 51, 85, 125, 150, 348, 360. — J. Buturac: Zagrebački biskupi i nadbiskupi 1094.–1944. (u: Kulturno-poviestni zbornik Zagrebačke nadbiskupije. Zagreb 1944, 57). — B. Zmajić: Grbovi zagrebačkih biskupa i nadbiskupa (u: Ibid., str. 486). — B. A. Krčelić: Annuae ili historija 1748–1767. Zagreb 1952. — R. Ritzler i P. Sefrin: Hierarchia catholica medii et recentioris aevi, 5. Patavii 1952, str. 364, 402, 421; 6. 1958, str. 387. — K. Dočkal: Životopisni podaci o hrvatskim pavlinima (rkp. u Biblioteci Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, 1955, str. 63–64, 74, 78–79, 97–98). — Zaključci Hrvatskog sabora, 2. Zagreb 1958. — F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 19623. — M. Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 1. Zagreb 1969. — Š. Jurić: Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971, 59. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973, 189, 228. — O. Šojat: Štefan Zagrebec (1669–1734). Forum, 17(1978) 6, str. 1096. — A. Horvat: Pregled spomenika kulture područja općine Zabok. Kaj, 12(1980) 1, str. 112. — A. Horvat, R. Matejčić i K. Prijatelj: Barok u Hrvatskoj. Zagreb 1982. — H. Borak: Da li je zagrebački biskup Esterházy bio kapucin? Bogoslovska smotra, 55(1985) 1/2, str. 149–158. — A. Sekulić: Remete. Pavlini u Hrvatskoj, 2. Zagreb 1986, 63–64, 74, 96–99. — S. Antoljak: Hrvatska historiografija do 1918, 1. Zagreb 1992. — A. Sekulić: Ugarska velikaška obitelj Esterházy u hrvatskoj povijesti. Kaj, 25(1992) 5/6, str. 43–52. — J. Buturac: Znaci vremena. Rasprave iz hrvatske crkvene prošlosti (1932–1945). Zagreb 1994, 53–54. — L. Dobronić: Doprinos zagrebačkih biskupa hrvatskoj kulturi (u katalogu izložbe: Sveti trag. Zagreb 1994, 57–60). — J. Ivoš: Crkveno ruho Riznice zagrebačke katedrale i Dijecezanskog muzeja (Ibid., str. 410, 424). — I. Lentić: Zlatarstvo (Ibid., str. 396, 401). — A. Sekulić: Hrvatski pavlini na stolici zagrebačkih biskupa (u: Lepoglavski zbornik 1993. Zagreb 1994, 7, 32–39). — M. Korade: Franjo Klobusiczky 1748–1751 (u: Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb 1995, 399). — A. Lukinović: Zagreb — devetstoljetna biskupija. Zagreb 1995, 232–236. — M. Mirković: Ikonološki program ljetne blagovaonice u Lepoglavi (u: Lepoglavski zbornik 1994. Zagreb 1995, 87–98). — A. Sekulić: Mirko Esterházy 1708–1722 (u: Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb 1995, 383–391). — M. Mirković: Likovni ures lepoglavske samostanske knjižnice iz 1711 (u: Lepoglavski zbornik 1995. Zagreb 1996, 67–83). Ante Sekulić (1998) HBL Ante Sekulić (1998)

ID

Auctoritas VIAF: 305497682

Opera

Numero: 1

opusid21961196 Venerabiles in Christo fratres animarum in dioecesi nostra pastores nobis dilecti. Amaro satis corde ...In calce:Com. Emericus Esterhazy epis. Zagrab