Croatiae auctorum Latinorum bibliographia: persona briglevicd1e232

CroALa, 2017-11-19+01:00.

Persona briglevicd1e232

Briglević, Josip 1843

BRIGLEVIĆ, Josip (Joannes Briglevich, Joseph Brigljević), političar (Zagreb, 1794 — Veliko Trgovišće, 2. IV 1868). Podrijetlom je iz plemićke obitelji koja se spominje u Turopolju od XVI st. Polazio je Zagrebačku kraljevsku akademiju 1808–1816/17. God. 1831. spominje se kao poreznik, 1832–43. županijski je sudac i notar Zagrebačke županije, a 1845–47. zastupnik u Hrvatskom saboru s naslovom kraljevskog savjetnika. Sudjelovao je u radu Sabora od 1830, uglavnom kao novčarski stručnjak. Posebno se bavio zakladama, te je od 1832. član odbora koji je izradio elaborat o postanku i razvitku zakladnih blagajni do 1834. God. 1839. član je saborskog odbora za izradbu uputa hrvatskim nuncijima za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor. Nakon krvoprolića na trgu Sv. Marka na Gradecu u srpnju 1845, bez prisutnosti narodnjaka, izabran je, uz K. Bedekovića, za zastupnika Zagrebačke županije u Hrvatskom saboru, te je pristao da se zaključci zajedničkoga Ugarsko-hrvatskog sabora proglase prvo na mađarskom, a tek potom na latinskom jeziku. Na zasjedanju Hrvatskog sabora u rujnu 1845. bio je vođa turopoljskog plemstva, koje je predvodio i prilikom njegova izlaska, zajedno s mađaronima iz Sabora. Kao jedan od unionista nakon izbora za Hrvatski sabor 1861. već na početku njegova rada u travnju izabran je za člana IV odbora, a mjesec dana potom za člana odbora za račune i zaklade, kad predlaže popunu tog odbora članovima iz Slavonije kako bi se uspostavio paritet zastupljenosti hrvatskih zemalja u raspravama oko znatnih osječkih zaklada. U lipnju je izabran u odbor za pravosudne poslove, a u srpnju za potpredsjednika (bez predsjednika) Osrednjeg odbora, te je u odsutnosti bana J. Šokčevića vodio sjednice sabora od kolovoza do studenog 1861. Svoja politička shvaćanja o potrebi saveza s Ugarskom izlaže u govoru na sjednici Sabora od 20. lipnja i dopunjuje ih u istupu od 31. srpnja, odbacujući carski poziv za zastupstvo Hrvatske u Carevinskom vijeću. — Sačuvana je napitnica koju je napisao u prosincu 1824. u Lomnici, potpisan je pseudonimom per. B. Prema J. Szinnyeu, autor je djela De jure veti nobilibus in congregationibus regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae competentis (Zagreb 1843). F. Milašinović je napisao satiričnu pjesmu Metamorphosis..., a na njemački je preveo M. Cvetković, gdje se opisuju borbe iliraca – narodnjaka i mađarona, te se spominje i B. pod likom Josef von Briga Curejus-Sorgenmann. U više navrata novčanim prilozima potpomaže akcije za izgradnju saborske zgrade i kazališta. LIT.: Dnevnik Sabora Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije god. 1861. Zagreb 1862, 3, 4, 15, 18, 21, 25, 33, 84, 91, 103, 105, 106, 125, 146, 161, 169, 223–225, 429, 442, 447, 493, 502, 533, 547, 554, 598, 603, 609, 610, 614... 888, 889, 916, 928, 932, 933. — (Nekrolog). Novi Pozor, 2(1868) 169, str. 667. — J. Szinnyei: Magyar írók. Élete és munkái, 1. Budapest 1891, 43. — E. Laszowski: Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane, 1. Zagreb 1910, str. 168, 170, 172; 3, 1924, str. 154–155, 251–252. — F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 1962 3, 414. — F. Čulinović: Sabor Hrvatske od 1861. Rad JAZU, 1967, 347, str. 166. — Zaključci Hrvatskog sabora, 11–12. Zagreb 1976–1980. Mladen Švab (1989) HBL Mladen Švab (1989)

ID

Auctoritas VIAF: 305551221

Opera

Numero: 2

opusid21939224 De jure voti nobilibus in congregationibus regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae competentis
opusid21939310 Reversalesquoad transactionem cum comitibus de Erdody de bonis Kis-Tergovische, Lipnicza et Dubrovchan