Croatiae auctorum Latinorum bibliographia: persona benja02

CroALa, 2017-11-20+01:00.

Persona benja02

Juraj Benja Georgius Begna Zadar 1430 1437, kolovoz. Firenca Zadar

Prepisivač antičkih i ranokršćanskih pisaca (Cezar, Frontin, Vegecije, Pseudo-Sekst Aurelije Viktor i dr.)

Jedina osoba iz Dalmacije za koju znamo da je u vrijeme pisanja kodeksa boravila u [Firenci], upozorava De la Mare, jest Zadranin Juraj Benja. On je u jedan svoj kodeks (danas u Bibliothèque Nationale u Parizu, BN lat. 6106 ) prepisao Cezarova, Frontinova i Vegecijeva djela, a u kodeksu je ostavio nekoliko zabilježaka koje nas ovdje zanimanju. Tako njegov kolofon na f. 93r, nakon prijepisa Prve knjige Cezarova De bello civili, glasi: Georgius Begna Iadrensis excripsit sibi et cui sors dabit. Florentię, iiii idus augusti MCCCCXXV. Bene uales qui legis. Juraj Benja Zadranin prepisao je za sebe i za onoga komu dade sreća. U Firenci, četvrtog dana prije augustovskih ida [tj. 10. kolovoza] 1425. Zdrav bio koji čitaš. Lučin 2014: 139

Ostali kolofoni u kodeksu pokazuju da se Benja vratio iz Firence u Zadar, gdje je 1432-1435. nastavio prepisivati tekstove antičkih pisaca (...) Georgius Begna excripsit Iadrę non(is) septembr(ibus) 1432. Sibi et suis. Lučin 2014: 139

Osim dvaju navedenih, kodeks BN lat. 6106 sadrži još dva kolofona: Georgius Begna Iadertinus excripsit sibi et cui sors dederit. Iaderę XVII K(a)l(endas) octobr(es) MCCCCXXXV (f. 163v, na kraju Frontina)... Lučin 2014: 140

Georgius Begna Iadertinus excripsit sibi et cui sors dederit. Iaderę IIII nonas nouembr(es) MCCCCXXXV. Bene ualeas qui legis (f. 183v, na kraju Vegecija). Lučin 2014: 140

Trogiraninu Petru Cipiku 1435. Benja je poklonio svoj prijepis djela Pseudo-Seksta Aurelija Viktora "De viris illustribus".

Sačuvana su tri Cirijakova pisma upućena Benji, a iz pisma upućenog Leonardu Bruniju doznajemo da je Cirijak u studenom 1435. boravio u Zadru kao Benjin gost. Njih su dvojica u društvu s drugim učenim građanima obilazili zadarske starine, čitali natpise i vodili razgovore o tada aktualnoj humanističkoj polemici: komu od dvojice rimskih vojskovođa pripada veći ugled – Cezaru ili Scipionu Afričkom.

Benjini su korespondenti i Giovanni Tinti (ili Tinto), kancelar grada Fabriana i prijatelj Coluccia Salutatija, te Niccolò Zancani (...) Korespondencija Tintija i Zancanija s Benjom zabilježena je u Catalogi codicum manuscriptorum Bibliothecae Bodleianae pars tertia, codices Graecos et Latinos Canonicianos complectens, ur. Henricus O. Coxe, Oxonii, e typographeo academico, 1854, 426. Cirijaka, Zancanija i Giustiniana kao Benjine korespondente spominje P r a g a, n. dj. (23), 213. Zancanija (u Benjinim pismima: Nicolaus Cancani) vjerojatno možemo identificirati kao kneza otoka Brača od 1427. do 1430; usp. Dasen Vrsalović, Povijest otoka Brača, Zagreb: Graphis, 22003, 158 (tu se spominje »Nicolo Zantani«); Monique O’C o n n e l l, Men of Empire: Power and Negotiation in Venice’s Maritime State, Johns Hopkins University Press, Baltimore 2009, 96; Benjamin G. Kohl, Andrea Mozzato i Monique O’Connell, »The Rulers of Venice, 1332-1524«, Renaissance Society of America, 2012, (8. XII. 2013), br. 51810 ; tu se on navodi kao »Zantani Nicolò, rettore di Brazza«. Lučin 2014: 145

prema pretpostavci same De la Mare, Benja bi mogao biti i pisar prvog dijela kodeksa što ga je Petar Cipiko dovršio u Trogiru u prosincu 1438 (Bibliotheca Bodleiana, MS Canon. Class. lat. 224). Kodeks sadrži Ciceronove Philippicae i Topica; na ff. 1-21v (f. 1 nedostaje) humanistička je ruka – prema De la Mare ranija od Cipikove – prepisala Philippicae I-III; Cipiko je u tom prvom dijelu kodeksa dodao rubrike i tekuće glave. Lučin 2014: 140

pismo, prijepisi Proza