Croatiae auctorum Latinorum bibliographia: persona agustinovicd1e5

CroALa, 2017-11-18+01:00.

Persona agustinovicd1e5

Agustinović, Đuro Glina, 23. IV 1816 18xx_2_third Zagreb, 8. IV 1870

AGUSTINOVIĆ (Augustinović), Đuro, liječnik i filolog (Glina, 13. IV 1816 — Zagreb, 8. IV 1870). Sâm se potpisivao Agustinović. Sin je Andrije, vojnog intendanta, i Anastazije, rođ. Šubarić. Dvije godine studirao je filozofiju u Zagrebu (1833–1835), a potom medicinu na Vojnomedicinskoj akademiji Josephinum u Beču, gdje je i doktorirao 7. VIII 1844. Kao vojni službenik u Beču premješten je 1847. u Zadar, a 1849. u Milano. Umirovljen je 1860, a 1861. se preselio u Rijeku. Kratko je vrijeme živio u Glini, gdje se u kolovozu 1865. vjenčao s Rozalijom Cicak. God. 1867. odselio se u Zagreb i tamo živio do smrti. — Agustinovićeva disertacija o topografskoj anatomiji (Beč 1844) prvi je pokušaj razrade »ilirske« medicinske tenminologije. Knjigu je posvetio knjazu Milošu Obrenoviću. Bavio se ujedno i pravopisnim pitanjima, koja iznosi najprije u svojoj knjižici Misli o ilirskom pravopisu (Beč 1846). Razlikuje 4 grafije: glagoljicu, ćirilicu, abecedu »glavno-europejsku« (kojom pišu Hrvati) i »polatinčenu ćirilicu« (kojom pišu Srbi), no kada bi se jedna od njih primila, ističe on, to bi bilo »najsposobnije sredstvo ... sjediniti u pismu ne samo ilire, nego i sve slavjane«. Svoje misli o pravopisu razrađuje i dalje za svog boravka u Zadru. Tu 1848. objavljuje Poziv dalmatincima na poslovanje u svom materinjem jeziku, gdje iznosi misli o potrebi ujedinjavanja jednog i drugog pisma te razloge zašto se ne može složiti ni s Gajem ni s Vukom. S njegovim se mišljenjem nije slagao Ante Kuzmanić, pa A. malo surađuje u Zori dalmatinskoj. Objavio je svega jedan prilog – odgovor na kritiku njegova djela Misli o hrvatskom pravopisu (3/1847; br. 49). Nije postao ni član Društva Slavjanske lipe u Dalmaciji, koje je potkraj 1848. u Zadru osnovao A. Kuzmanić, već se priključio grupi zadarskih intelektualaca (Mate Šantić, Ivan Brozović i dr.), koja je 1847. potaknula osnivanje Ilirske čitaonice u gradu (u službenim spisima iz 1848, kad su odobrena društvena pravila – Gabinetto di lettura illirico Dalmata). A. je, naime, već za studija postao pristaša ilirizma. Za boravka u Milanu objavio je 1850. Odziv poziva na dalmatine upravljenoga, gdje ističe potrebu za »blagoglasnim pismom« i nastoji dokumentirati svoje poglede na krajnje fonetski način pisanja. Poslije je (šezdesetih godina) te misli napustio prihvaćajući zagrebački pravopis. God. 1860. počeo je objavljivati časopis Slovinski prvenci o naravi i zdravlju, najprije u Beču (prvo godište 1860. i 1. br. 1861), a zatim u Rijeci pod naslovom Rvacki prvenci o naravi i zdravlju (1861. i 1862). U isto vrijeme pokrenuo je i književni časopis Vila sinjega mora, najprije u Beču (1860. i 1. br. 1861), a zatim u Rijeci (1861, 1862. i 1. br. 1864; 1863. ne izlazi) te u Zagrebu (1864–1868). Surađivao je u oba svoja časopisa. Bavio se i skupljanjem narodnih pjesama. — A. je prvi kod nas pokušao izraditi medicinsku terminologiju, pokrenuo je i naš prvi zdravstveni časopis. Njegovi neobični prijedlozi o pravopisu ostaju kao dokumenat o živoj želji za književnim jedinstvom, a za njegove »egzotične ideje« nisu marili ni ljudi iz dalmatinskog jezičnoga kruga (Vince). DJELA: Kurzgefasste topographische Anatomie und Versuch einer illirischen Terminologie der Anatomie (kao disertacija objavljeno pod naslovom: Dissertatio inauguralis sistens Brevem conspectum anatomiae topographicae cum adnexa terminologia anatomiae illyrica). Beč 1844. — Misli o ilirskom pravopisu s tablicom glagolski i ćirilski slova. Beč 1846. — Poziv dalmatincima na poslovanje u svom materinskom jeziku. Zadar 1848. — Odziv poziva na dalmatine upravljenoga, 1–2. Milano 1849–1850. — Glasovi i pismo slovinskoga jezika. Beč 1850. LIT.: Bogoslav Šulek (-k.): Dissertatio inauguralis sistens Brevem conspectum anatomiae topographicae. Danica hrvatska-slavonska i dalmatinska, 10(1844) 44, str. 175–176. — Lujo Thaller: Naši liječnici Iliri. Novosti, 26(1932) 293 (23. X) str. 10. — Vladimir Čepulić: Prvi pokušaj naše medicinske terminologije. Liječnički vjesnik, 62(1940) 10, str. 510–511. — Ljubomir Maštrović: Filološki i književni rad Đure Agustinovića. Zadarska revija, 4(1955) 3, str. 135–141. — Zlatko Vince: Pravopisno-jezična previranja u sjevernoj Dalmaciji prije 1860. god. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1961, 8. str. 277–280. — Vjekoslav Maštrovič: Osnivanje Ilirske čitaonice u Zadru 1847. i 1848. god. s osvrtom na zadarsku čitaonicu iz 1807. god. Radovi Centra JAZU u Zadru, 1977, 21, str. 45–46. — Vladimir Dugački: »Hrvatski prvenci o naravi i zdravlju« – naš najstariji zdravstveni časopis. Liječnički vjesnik, 99(1977) 1, str. 94–96. — Zlatko Vince: Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb 1978; 351–355. Vjekoslav Maštrović (1983) HBL Vjekoslav Maštrović (1983)

ID

Auctoritas VIAF: 305473638

Opera

Numero: 1

opusid21921494 Dissertatio inauguralis sistens brevem conspectum anatomiae topographicae cum adnexa terminologia anatomiae Illyrica = Kurzgefasste topographische Anatomie und Versuch einer illirischen Terminologie der Anatomie